Ramazanske pouke i poruke

Ovogodišnji ramazan je prošao u svjetlu pojačanih aktivnosti vjernika širom svijeta, sa uskraćenim osjećajem radosti i zadovoljstva zbog dušmanskih zločina nad našom braćom u Gazi.

Nakon završetka ramazana potrebno je podvući crtu i analizirati svoje stanje podsjećanjem na njegove glavne pouke i poruke. U ovom kratkom osvrtu pokušat ću osvijetliti neke aspekte ove teme sa akcentom na to da je poenta ramazana da nastavimo biti bolji tokom ostatka godine, do sljedećeg ramazana.

Ramazan je svojevrsna škola islama u kojoj učimo da je islam stil života, a ne samo vjerovanje. Ramazan je kurs praktične pokornosti Allahu, dž.š. Postom se dobrovoljno odričemo dozvoljenih-halal užitaka radi Allaha, pokazujući sebi i Allahu da nam je Allah preći od svega, pa i samog jela i pića bez kojih je nemoguć naš život.

Allah, dž.š., kaže da je svrha posta da bi postali bogobojazni: “ O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili.” (El-Beqara, 183)

Svima nama poznat je hadis Poslanika, s.a.v.s., u kome stoji da se mjesec ramazan dijeli na tri trećine: prvu karakteriše rahmet-milost, drugu magfiret-oprost i treću oslobađanje od džehennemske vatre-itk minenniran.

Rahmet-Allahova milost, od nje sve počinje. Allah nas je iz Svoje milosti Stvorio, zatim iz milosti prema nama Stvorio je sve što postoji i Poslao nam Uputu i upučivaća: وما أرسلناك إلا رحمة“ a tebe smo samo kao milost svim svjetovima poslali.” (El-Enbija’, 107).

Zato je sretan svako onaj ko je prepoznao tu Allahovu posebnu milost u mjesecu ramazanu i odlučio da bude bolji, da uradi više dobra u mubarek mjesecu ramazanu. Samo takvi koji praktično pokažu da su spremni da budu bolji pobjeđujući sebe jesu dostojni sljedećeg koraka a to je Allahov oprost.

Allahov oprost zaslužuju oni koji su se potrudili koliko je u njihovoj moći da se klone grijeha i čine što više dobra. To su oni koji su pobijedili sebe, koji su izvojevali najveću pobjedu, pobjedu protiv sebe, svojih loših nagona i tako zaslužili pobjedu protiv neprijatelja koju isključivo daje Svevišnji Allah. U drugoj trećini se desila prva velika pobjeda muslimana protiv neprijatelja, pobjeda na Bedru. Kada Kur’an govori o bici na Bedru i melekima koje je Allah poslao u pomoć vjernicima ističe veoma važnu činjenicu da je pomoć samo i isključivo od Allaha, a ne nikog drugog pa čak ni od meleka koje su pojedini ashabi svojim očima vidjeli kako ubijaju Allahove neprijatelje: “Allah je to zato učinio da bi vas obradovao i da bi se tie srca vaša umirila; a pobjeda je samo od Allaha – Allah je zaista Silan i Mudar.” (El-Enfal, 10)

Jedna sura u Kur’anu nosi naslov Pobjeda (El-Feth), evo prvih ajeta te sure: “Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio, da bi blagodat Svoju tebi potpunom učinio, da bi te na Pravi put uputio i da bi te Allah pobjedonosnom pomoći pomogao.” (El-Feth, 1-3) Iz citiranih ajeta jasno vidimo da Allah dž.š., povezuje pobjedu sa opraštanjem grijeha, dakle magfiret-oprost je uslov za pobjedu nad neprijateljem. A samo onaj čije dobro nadvlada zlo zaslužuje oprost. Griješenje vjernika je iz slabosti a ne namjerno, takvima Allah oprašta jer su  oni pobijedili sebe. Takvi se ponašaju i prilikom osvajanja kako Allah od njih traži, pobjedu pripisuju Allahu a ne sebi. Oslobađanje Mekke je najbolji primjer za to. Kada je Poslanik, s.a.v.s., ušao u Mekku kao pobjednik, kako se ponio prema poraženim neprijateljima čije neprijateljstvo prema njemu i vjernicima nije prestalo, da su oni pobijedili uništili bi prvu zajednicu muslimana u potpunosti sa Poslanikom, s.a.v.s., na čelu. Međutim, Poslanik, s.a.v.s., ne samo da to nije uradio sa njima, da im se nije osvetio za njihova zlodjela, nego ih, poražene okupljene ispred Kabe pita: “Šta mislite šta ću uraditi sa vama?” On, iako sami ne bi tako postupili prema njemu, jednoglasno odgovaraju: “Ti si plemenit sin plemenitog, od tebe očekujemo samo dobro.” On im tada velikodušno kaže: “Idite vi ste slobodni!”

To je jedinstven slučaj u historiji ratovanja da se pobjednik tako ponese prema pobjeđenima. To može samo onaj ko je pobijedio sebe i ko je svjestan da je pobjeda od Allaha a ne od njega. To je osobina muslimana u svim ratovima i pobjedama, uvijek su bili blaži prema onima koje pobijede od svih ostalih koji su njih pobjeđivali. Nažalost, i pored takvih činjenica kroz cijelu historiju, pa i naš posljednji rat u BiH, propaganda protiv islama i muslimana danas je toliko jaka da svjetsko javno mijenje i dalje smatra jedino muslimane opasnošću za cijelo čovječanstvo.

Nakon pobjede nad sobom i svojim neprijateljima i oprosta od Gospodara, dolazi oslobađanje od džehennemske vatre, dolazi garancija za status džennetlije još na ovom svijetu. U toj zadnjoj trećini je Lejletul-kadr, noć u kojoj se dobra djela nagrađuju kao za cijeli život (81 godinu), zatim noć uoči bajrama u kojoj Allah, dž.š., najviše svojih robova oslobodi od džehennemske vatre. Kada Allah, dž.š., oprosti grijehe svome robu i zavoli ga, On ga uzme u svoju zaštitu i takav postaje dobar (dobri) od kojeg samo dobro dolazi. Tek sa takvim dobrim muslimanima, koji su islam stavili na prvo mjesto u svome životu, moguće je izgraditi kvalitetnu porodicu, zajednicu, firmu, stranku, državu… Samo takvi muslimani su hrabri, neustrašivi, nepodmitljivi, ustrajni u borbi protiv zla za dobrobit cijelog čovječanstva i na kraju u svemu tome uspješni jer je Allah na njihovoj strani. U ovim riječima je odgovor na pitanje zašto je stanje muslimana danas ovakvo? Pogledajmo samo nas u BiH poslije onakvog stradanja u našem zadnjem ratu muslimani Bošnjaci nisu shvatili da je glavni i osnovni segment njihovog identiteta islam i da se samo islamom mogu oduprijeti silnim izazovima kojima su izloženi. Poslije svega među nama su i dalje netrpeljivost, rad jednih protiv drugih, lični interes iznad svega, dezorjentiranost = glavni su razlozi svih naših neuspjeha.

Kako dalje?

Sve spomenuto postiže se isključivo Kur’anom zbog koga i jesu sve odlike ovog mubarek mjeseca. Nastaviti druženje sa Kur’anom i mimo ramazana. Svakodnevno čitati Kur’an čvrsto ubjeđeni da će mo u njemu naći direktne odgovore na sva pitanja koja nas tište, da ćemo u njemu naći konkretne smjernice za naše ponašanje u datim okolnostima.

Taj blagoslov se može steći i mimo ramazana, sa tako iskrenim druženjem sa Kur’anom i predanošću Allahu, dž.š.

Postavlja se pitanje šta je sa osobom koja je opravdano sprječena da posti za ramazan, ili provede noć kadra u ibadetu, zar takva osoba nema nikakvu šansu da to nadoknadi u danima mimo ramazana. Tvrdim da je to moguće. Allah, dž.š., kaže: وَمَن كَانَ مَرِيضًا أَوْ عَلَىٰ سَفَرٍ فَعِدَّةٌ مِّنْ أَيَّامٍ أُخَرَ ۗ يُرِيدُ اللَّهُ بِكُمُ الْيُسْرَ وَلَا يُرِيدُ بِكُمُ الْعُسْرَ  “a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana.” (El-Bekara, 184). Treba se potruditi da postigne taj uzvišeni stepen bliskosti sa Allahom, potpune predanosti Njemu i Allah će ga za to bezgranično nagraditi u bilo koje doba godine. 

Vjerovati u Allaha i raditi dobro radi Njega, nadajući se Njegovoj nagradi na ovom i onm svijetu jeste suština imana. Kada god se čovjek uspije izboriti protiv svojih loših nagona i predati se Allahu i Njegovim naredbama on je postigao Allahovu naklonost i postao njegov štićenik. To su dobri među nama od kojih može poteći samo dobro, koji su dobrodošli u svakom projektu i pomoću kojih će Allah, dž.š., dati uspjeh i pobjedu u svakoj situaciji. Raditi na odgoju takve generacije dobrih ljudi jeste najveći priporitet ovog vremena.

Prioriteti

Kada smo kod prioriteta, mene raduje da svjedočimo povratak muslimana, širom svijeta pa i kod nas, islamu i raduje me što je generacija muslimana koja dolazi evidentno bolja od one koja odlazi, ali se u tom povratku vjeri moramo pridržavati prioriteta.

Tako smo vidjeli kako mnogi muslimani dolaze na teraviju i mnogi od njih tragaju za noćnim namazom u džematu, a nisu svjesni da je veći sevap klanjati jaciju i sabah u džematu, nego cijelu noć provesti u ibadetu. 

Vidjeli smo kako se u prvim noćima ramazana teško može naći mjesta u našim džamijama, a kako ramazan odmiče sve je manje klanjača u džamijama, umjesto da bude obratno, jer je najvrjednija trećina ramazana upravo zadnja.

Svjedoci smo da nikada nije veći broj musliamna sa naših prostora obavljao umru, a umra je nafila za koju se izdvajaju pozamašna sredstva u vremenu kada naša braća i sestre u Palestini svakodnevno na hiljade gube živote i gladuju. Ulema islama usvim periodima pa i danas potpuno je složna da je veći sevap ta sredstva uputiti našoj braći koji su ugroženi nego ih trošiti na nafile ibadete. Zar nije Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko riješi neki problem svome bratu, Allah će njemu riješiti njegov.” (Buharija i Muslim) Primjeri velikana kroz historiju koji su se spremali na hadždž nafilu pa saznali za nekoga ko je u potrebi pa ta sredstva dali njemu, a odustali od hadždžda, su mnogobrojni.

Činjenica da je veći sevap pomoći nekog svog iz familije nego drugog koji nije rod, je gotovo nepoznata među muslimanima danas. Allah, dž.š., kaže: “Pitaju te kome će udjeljivati: Reci: “Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima; a za dobro koje učinite Allah sigurno Zna.” (El-Bekara, 215)

O tome treba danas više govoriti i pisati, širiti tu svijest koja će nam itekako pomoći da ublažimo nevolje s kojima se mnogi muslimani susreću.

Ramazan nije kraj

Ukratko: Ramazan nije kraj, kraj je za onoga koji je odlučio da se ne mijenja i da će se poslije ramazana vratiti na staro, koji je ramazan doživio kao teret kojeg se rješava, a onaj ko je odlučio da se mijenja za njega je bajram novi početak, sa novim ambicijama i ciljevima da postigne više, da bude još uspješniji.

Molim Svevišnjeg Allaha da primi naše ibadete, da nam oprosti naše grijehe i da nam pomogne da budemo bolji i uspješniji na oba svijeta! Amin!

prof. dr. Zuhdija Adilović

Šta zanijetiti prilikom učenja Kur’ana?

Mubarek mjesec ramazan je mjesec pojačanog druženja sa Kur’anom velikog broja muslimana.

Međutim, većina muslimana Kur’an uči samo s ciljem sticanja nagrade kod Allaha, dž.š., a nisu svjesni da nagradu za učenje Kur’ana mogu uvišestručiti svakim novim nijetom. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Zaista se djela cijene prema namjerama i svako zaslužuje ono što je imao namjeru.”

Kur’an je koncept cjelokupnog života, a nijet je trgovina uleme, zato u ovih nekoliko redaka želim podsjetiti svakog ko uči Kur’an da prilikom učenja nijeti:

1- Učim Kur’an s namjerom da steknem znanje koje ću primijeniti u životu;

2- Učim Kur’an s namjerom da me Allah uputi;

3- Učim Kur’an s namjerom direktnog razgovora sa Allahom;

4- Učim Kur’an s namjerom da se njime izliječim od svih vidljivih i nevidljivih bolesti;

5- Učim Kur’an s namjerom da me Allah izvede iz tmine u svjetlost;

6- Učim Kur’an jer je On lijek za krutost srca, u Njemu je smiraj, život i oporavak mog srca;

7- Učim Kur’an svjestan da je On Allahova sofra;

8- Učim Kur’an kako ne bi bio upisan kao nemaran prema njemu, nego kao onaj ko njime zikr čini;

9- Učim Kur’an s namjerom povećanja jekina u vjerovanje u Allaha;

10- Učim Kur’an s namjerom izvršenja Allahove naredbe kojom naređuje učenje Kur’ana;

11-  Učim Kur’an s namjerom nagrade za svako njegovo slovo po 10 sevapa, a Allah daje i više kome On hoće;

12-  Učim Kur’an s namjerom da steknem Njegov šefa’at na Sudnjem danu;

13-  Učim Kur’an s namjerom slijeđenja vasijeta Poslanika, s.a.v.s;

14-  Učim Kur’an s namjerom da Allah poveća moju deredžu i deredžu Ummeta;

15-  Učim Kur’an s namjerom da mi se poveća deredža u džennetu, da zaslužim ogrtač dostojanstva, te da se moji roditelji ukrase ukrasima vrednijim od cijelog dunjaluka;

16-  Učim Kur’an s namjerom da se približim Allahu putem Njegovog govora;

17-  Učim Kur’an s namjerom da budem u Allahovom društvu i među Njegovim posebnim miljenicima;

18-  Učim Kur’an za to što je vješt učač Kur’an u društvu časnih i odabranih meleka;

19-  Učim Kur’an s namjerom spasa od džehennemske vatre i Allahove kazne;

20- Učim Kur’an kako bi bio sa Allahom;

21-  Učim Kur’an s namjerom da ne doživim iznemoglost od starosti;

22- Učim Kur’an s namjerom da bude dokaz za a ne protiv mene;

23- Učim Kur’an moleći Allaha da me njime učvrsti;

24- Učim Kur’an s namjerom da se na mene spusti smirenost i milost, te da me Allah spomene u svom društvu;

25- Učim Kur’an s namjerom da postignem stepen boljeg i odabranog kod Allaha;

26- Učim Kur’an s namjerom da mirišem dobro;

27- Učim Kur’an s namjerom da ne zalutam na dunjaluku i ne budem nesretan na ahiretu;

28- Učim Kur’an zato što Svevišnji Allah njime otklanja tugu, brigu i nelagodu; 

29-  Učim Kur’an s namjerom da mi pravi društvo u kaburu, da mi bude svjetlost koja će me prevesti preko Sirat ćuprije, da me vodi na dunjaluku i uvede u džennet na ahiretu;

30-  Učim Kur’an s namjerom da me Allah odgoji osobinama koje su krasile Poslanika, s.v.a.s.;

31-  Učim Kur’an s namjerom da svoj nefs okupiram s istinom, a ne da on mene okupira neistinom;

32-  Učim Kur’an s namjerom borbe protiv svoga nefsa, šejtana i strasti;

33-  Učim Kur’an s namjerom da Allah da perdu između mene i nevjernika na Sudnjem danu.

Hajde da budemo ljudi Kur’ana!

Ovo je trgovina sa Allahom čija je dobit zagarantovana, pomoću koje Allah daje iz Svog izobilja koje ne može presahnuti!

Molim Svevišnjeg Allaha da i vas i mene učini ljudima Kur’ana!

Ramazan i ostali mjeseci

Dvanaest mjeseci su kao dvanaest sinova Jakuba, a.s.

Mjesec ramazan među njima je kao Jusuf među svojom braćom.

Kao što je Jusuf najdraži Jakubu, tako je ramazan najdraži Allahu.

Jusufova braća su došla Jusufu oslanjajući se njega da će im pomoći da isprave svoje greške, koje su prema njemu i inače učinili, pa ih je on lijepo dočekao i popravio njihovo stanje. Nahranio ih je dok su bili gladni i dozvolio im da se vrate.

Tako je jedan popravio stanje jedanaestorice.

Isto tako mjesec ramazan – mi se nadamo da ćemo u  njemu nadoknaditi ono što smo propustili u ostalim mjesecima.

I nadamo se da ćemo u njemu popraviti ono što smo pokvarili u ostalim mjesecima.

Jakub, a.s., je, nakon što je osjetio miris Jusufov, ponovo progledao i nakon slabosti ponovo jakim postao.

Isto tako griješnik kada osjeti miris ramazana, vrati se Allahu i grijehe napusti.

(Ibnul-Dževzi)

Jesam li i ja lopov?

Jedan Sudanac je studirao u Irskoj. Nakon završetka studija i povratka u Sudan napisao je svoje utiske o boravku u Irskoj u vidu kratkih poučnih crtica. Evo nekoliko njih:

Prva crtica:

Imao sam ispite iz medicine, te sam došao da uplatim taksu za ispit koja je iznosila 309 funti. Nisam imao sitna, pa sam platio 310. Završio sam sve ispite i vratio se u Sudan. Nakon izvjesnog vremena dolazi mi pismo iz Irske u kojem stoji: “Vi ste pogriješili prilikom plaćanja takse za ispite. Taksa je iznosila 309, a vi ste platili 310 funti. Ovo je ček u vrijednosti jedne funte, jer mi ne uzimamo više nego što nam pripada.”?!

Druga crtica:

Kada sam svakodnevno išao od stana do fakulteta prolazio sam pored prodavnice u kojoj je prodavačica bila jedna žena. Od nje sam kupovao pakovanje kakaa za 18 centi. Jednog dana primjetio sam da je postavila drugu policu za isti kakao i napisala cijenu 20 centi. Začudio sam se i upitao je da li postoji neka razlika između dvije vrste kakaa. Ona odgovori da ne postoji nikakva razlika, da se radi o istoj vrsti i istom kvalitetu. Upitao sam je šta je razlog da cijena kakaa na jednoj rafi bude 18, a na drugoj 20? Ona odogovori da se u posljednje vrijeme desio nekakav problem u Nigeriji iz koje uvoze kakao, pa se zbog toga povećala cijena. Ovaj skuplji je iz nove pošiljke, ali još nisu prodali stari, pa je cijena različita. Rekao sam joj da na ovaj način niko neće kupiti skuplji dok se ne proda jeftiniji. Ona mi odgovori: “Da, znam.” Ja joj tada rekoh: “Pomiješaj ih zajedno i prodaji po novoj cijeni. Niko neće moći razlikovati nove od starih.” Na te moje riječi ona mi na uho šapnu: “Da vi možda niste lopov?!”

Začudio sam se njenom odgovoru i produžio dalje, a li i sada mi u ušima odzvanjaju riječi: “Jesam li ja lopov?”

Kakav je to moral? To je, u stvari, naš moral. To je moral naše vjere. To je moral naših principa. To je moral kojem nas je podučio naš Poslanik, s.a.v.s.

Zaista se trebamo temeljito preispitati.

Ramazan je najbolja prilika da se vratimo ovim temeljnim vrijednostima i da napravimo kvalitetan iskorak u izmjeni samih nas.

Molim Allaha, dž.š., da nas poživi da ovaj mubarek mjesec ispostimo i provedemo onako kako će Svevišnji s nama biti zadovoljan!

Amin!