Ko su pobjednici u mjesecu ramazanu?

“Onaj ko se spasi vatre i uđe u džennet, on je pobjednik.

Mjesec ramazan je mjesec Kur’ana, mjesec milosti, mjesec oprosta, mjesec ibadeta, mjesec pokornosti, mjesec udjeljivanja, mjesec pomirenja sa Allahom, mjesec vladanja sobom i svojim postupcima…

Ukratko, mjesec ramazan je intenzivni kurs življenja u pokornosti Allahu, koji ima za cilj da pomoću njega napravimo iskorak ka boljem, da napravimo promjenu na bolje, prije svega u našem odnosu prema Allahu, dž.š.

U ramazanu mora doći do promjene, do kvalitativnog preokreta kod svakog muslimana:

od činjenja grijeha do pokornosti,

od pokornosti do bogobojaznosti,

od bogobojaznosti do natjecanja u dobru.

Musliman koji griješi, u ramazanu se kloni grijeha i posti pokušavajući se promijeniti i biti pokoran Allahu.

Musliman koji je pokoran Allahu u ramazanu svojoj pokornosti udahnjuje dušu, te je unapređuje u stepen pobožnosti, tako što će sve svoje postupke pokušati uskladiti sa islamskim propisima iz bogobojaznosti.

Musliman koji je već bogobojazan i živi islamskim stilom života će u ramazanu nastojati da pređe u sljedeću fazu, a ta je natjecanje u dobru, nastojat će da što više dobra u mubarek ramazanu učini, svjestan veličine ovog mjeseca. To su oni koji su osjetili istinsku slast imana i uživaju u natjecanju u dobrim djelima.

Tako musliman u mjesecu ramazanu svake godine pravi taj iskorak ka boljem sve dok ne dostigne maksimum, a to je Allahovo zadovoljstvo.

Ukoliko nismo postigli taj iskorak ka boljem, onda nismo uspjeli iskoristiti mubarek mjesec ramazan, nismo obavili svoju zadaću u njemu.

Kur’an svrstava vjernike u tri kategorije:

1 – Oni koji sami sebi nepravdu čine (zalimun li nefsihi);

2 – Oni koji obavljaju svoje dužnosti (muktesid);

3 – Oni koji se natječu u dobru (sabikun bilhajrat).

– Onaj koji sam sebi nepravdu čini, po Kur’anu, je onaj koji čini grijehe, ne susteže se od njih: ne (rijetko) klanja, ne ispunjava obećanja, uzima kamatu, mito… Onaj koji ne ulaže trud u nastojanju da svoj život uredi po islamskim propisima.

– Onaj koji nastoji da obavi svoje dužnosti (da ih se riješi), je musliman koji izvršava islamske obaveze zato što je svjestan svojih dužnosti prema Gospodaru, obavlja islamske propise bojeći se Allahove kazne na ovom svijetu i nadajući se Njegovoj nagradi na budućem.

– Onaj koji se natječe u dobru je musliman koji je osjetio istinsku slast imana i koji uživa u natjecanju u dobrim djelima, svjestan prolaznosti i bezvrijednosti ovog svijeta u odnosu na onaj neprolazni vječni.

Ove tri kategorije vjernika se jasno prepoznavaju i u toku mjeseca ramazana.

Nije isti onaj koji za vrijeme mubarek ramazana nastoji da svaki vakat klanja u džematu i trudi se da ne izostavi nijedan sunnet, bio pritvrđeni ili nepritvrđeni i onaj koji klanja u kući.

Nije isti onaj koji radi na poslu i nađe načina da ga ne prođe namaz, bez obzira na uslove rada, pa makar samo farz, ali za vrijeme mjeseca ramazana se potrudi da i sunnete klanja, pa mu to Allah olakša i onaj koji se pravda kako na poslu nema uslove za namaz te zbog toga ne klanja.

Nije isti onaj koji nastoji da za mjesec ramazan prouči cijeli Kur’an, hatmu,  pa i više i onaj koji kaže dovoljno je nekoliko stranica. Nije isti onaj koji redovno prati mukabelu u džamiji svjestan vrjednosti ibadeta u džematu, te i svoju djecu povede na mukabelu i onaj koji kaže mogu to ja i u kući.

Nije isti onaj koji kada obračunava zekat nastoji da da što manje i onaj koji svjesno obračunava više svjestan nagrade u mjesecu ramazanu.

Nije isti onaj koji hrli na ders za kojeg je čuo kako bi ojačao svoj iman, saznao nešto više i onaj koji kaže: Ima dersova na YouTube-u koliko hoćeš!

Nije isti onaj… I onaj …

Vidio sam stare insane, bolesne i iznemogle, koji ne mogu postiti i plaču zbog toga,  a vidio sam mlađe i zdravije koji tragaju za opravdanjem da ne poste. Vidio sam i one koji imaju obaveznu terapiju pa traže ljekara muslimana koji razumije šta je ramazan, da im da olakšicu da terapiju prilagode postu, pa ima Allah olakša i uspiju u tome.

Svrha mubarek mjeseca ramazana je da se u njemu promijenimo i postanemo bolji, prije svega bolji u odnosu prema Allahu, jer ćemo tek tada biti bolji u svemu, što  i jeste krajnji cilj svih ibadeta.

Poslanik islama kaže: “Kod koga se nađu 4 stvari zajedno ući u dženet: post, sadaka, posjeta bolesniku i dženaza i njen ispraćaj.” Zar je nemoguće da u ovom mubarek mjesecu u jednom danu uradimo sve ovo kako bi zaradili džennet? Svakako da je moguće za one koji uživaju da se natječu u dobru.

Ibnu Abbas je upitao Poslanika, s.a.v.s., koji je čovjek najdraži Allahu, pa je odgovorio: “Najdraži Allahu je čovjek koji je ljudima najviše od koristi, a Allahu najdraže djelo jeste radost koju prirediš jednom muslimanu: otkloniš od njega nedaću, podmiriš njegov dug, ili odagnaš od njega glad… A da budem uz brata muslimana u nekoj njegovoj potrebi, draže mi je nego li da mjesec dana boravim u itikafu u ovoj džamiji.” (tj. Poslanikovoj džamiji u Medini).

Braćo i sestre, što smo bolji prema Allahu to smo bolji i korisniji prema drugima!

Jedan poznanik je krenuo kod svog rođaka koji obavlja visoku državnu funkciju, pa mi reče: Idem kod tog i tog – treba li ti šta? A ja mu odgovorih: Ja idem kod Allaha, treba li tebi šta?!

Molim Svevišnjeg Gospodara da primi naš post, naše ibadete i ostala dobra djela u ovom mubarek mjesecu, da nam da snage da napravimo iskorak ka boljem i da budemo od onih koji se natječu u dobru.

Amin!

Trgovina uleme

Obzirom da je mubarek mjesec ramazan veoma blizu smatram ovu temu veoma značajnom kako bismo se pripremili da nastupajuće mubarek dane što bolje iskoristimo i što veću nagradu kod Gospodara steknemo.

U ovom kratkom obraćanju riječ je o trgovini istinskih alima, čime to oni trguju, koliko zarađuju i da li mi možemo biti kao i oni u toj trgovini?

Trgovina uleme je trgovina namjerama (nijjetima), tj. oni u jednom djelu kojeg čine sakupe više nijjeta, te na taj način za jedno djelo dobiju više nagrada.

Trgovina nijjetima se sastoji u tome da radiš jedno dobro djelo, ali zanijetiš više njih, tako da se ostvari nagrada za svaki nijjet, od Gospodara koji svakako višestruko nagrađuje.

Nijjetu je mjesto u srcu, a srce je mjesto pogleda Svevišnjeg Gospodara. Musliman je dužan da stalno preispituje i obnavlja svoj nijjet, te da prilikom obavljanja jednog djela sakupi što više nijjeta koji su kompatibilni sa njim, te za svaki nijjet dobije nagradu. To ne bi smio nijedan pametan musliman propustiti.

Ibr Kesir, r.a., kaže: “Naučite nijjete jer su oni važniji od djela.”

Ibn Mubarek, r.a., kaže: “Možda će malo beznačajno djelo nijjet učiniti velikim, a možda će veliko djelo nijjet učiniti malim.”

Neko je od prve generacije kazao: “Ja volim da u svemu što radim imam nijjet.”

Imam Gazali je rekao: “Svako dobro djelo podnosi više nijjeta, a oni se povećavaju kod vjernika shodno jačini njegove želje da što više dobra učini. Na takav način se djela čiste i uvećavaju, i povećava nagrada za njih.”

Slijedi nekoliko primjera:

  • Muaz b. Džebel je u razgovoru sa Ebu Musa el-Eš’arijem, o učenju Kur’ana, rekao: “Što se mene tiče, ja spavam, pa ustanem i učim, a nadam se da ću biti nagrađen za spavanje kao i za učenje.” (Buharija)

Imam Nevevi tumačeći ove njegove riječi kaže: “Ja spavam sa nijjetom da se odmorim i prikupim snage za ibadet, zato se nadam nagradi za spavanje kao što se nadam nagradi za moje namaze.”

Ibn Hadžer, tumačeći njegove riječi kaže: “On traži nagradu za odmor kao što je traži za trud prilikom ibadeta, jer se za odmor sa nijjetom da se pripremi za ibadet također stiče nagrada.

  • Primjer više nijjeta za jedno dobro djelo je i primjer onoga koji udjeljuje sadaku, a nijjeti da njome obezbijedi hlad arša Milostivog, da njome učini dobro prema rodbini, da njome odjene potrebnog, nahrani gladnog, da mu ona bude sebebom za izlječenje, da njome riješi problem unesrećenog, kako bi Allah njega zaštitio od problema na ovom i onom svijetu.

Draga braćo i sestre, svako od nas uči Kur’an, ali kada bi nekog od nas upitali zašto uči Kur’an, da li bi odgovorio da to čini iz više razloga i sa više nijjeta?!

Kada učiš Kur’an možeš nijjetiti višestruku nagradu za svaki harf, uputu i prosvjetljenje srca, povećanja znanja, imana, bereketa, prestanak brige, razgovor sa Allahom, dž.š., izlječenje, druženje sa Kur’anom, povećanje deredže kod Allaha na Sudnjem danu, te milost Najmilostivijeg…

Primjer višestrukog nijjeta kod jednog djela je da kada posjećuješ nekog od svoje rodbine zanijjetiš pažnju prema rodbini, obradovati nekog od rodbine, nagradu za rukovanje, nagradu za osmijeh i nagradu za potpomaganje u dobru.

Puno je primjera u našem svakodnevnom životu djela prilikom kojih bismo mogli imati više nijjeta.

Allah, dž.š., kaže: “ Reci: ‘Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova.’” (El-En’am, 162)

Zato, brate i sestro, nauči se da sakupiš više nijjeta u svakom djelu kojeg radiš kako bi stekao što veću nagradu kod Gospodara, naročito u nastupajućem mubarek mjesecu ramazanu u kojem se Allahova milost povećava.

Molim Allaha, dželle še’nuhu, da nam pomogne da što bolje iskoristimo ovaj veliki mubarek!

Amin!