Riječ insan u Kur’anu spominje se 58 puta. Veoma je interesantno da se u svakom ajetu spominje u negativnom kontekstu. Evo nekoliko primjera:
“Čovjek je stvoren od žurbe…” (El.Enbija’, 37) ;
“Proklet neka je čovjek! Koliko je on samo nezahvalan.” (Abese, 17) ;
“Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem, zatim ćemo ga u najnakazniji lik vratiti.” (Et-Tin, 4-5)
Zanimalo me je zašto Kur’an čovjeka, kao najodabranije Allahovo stvorenje, uvijek spominje u negativnom kontekstu. Znamo da je Kur’an dao najbolju i jedinu ispravnu definiciju čovjeka, jer Svevišnji Gospodar Stvorio je čovjeka i najbolje ga Poznaje. Je li moguće da je čovjek, ipak, negativno biće?
Nakon dužeg istraživanja, došao sam do zaključka da se insan (čovjek) u Kur’anu spominje u pozitivnom kontekstu samo kao abdullah (Allahov rob):
“Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnoga u Hram daleki…” (El-Isra’, 1) ;
“I nađoše jednog Našeg roba kome smo milost Našu darovali i onome što samo Mi znamo naučili.” (El-Kehf, 65) ;
“Kazivanje o milosti Gospodara tvoga prema robu Njegovu Zekerijjau.” (Merjem, 2)
Ovo nam jasno ukazuje na činjenicu da samo onaj čovjek koji je spoznao svoga istinskog Gospodara i postigao stepen ubudijjeta – obožavanja samo Njega, može biti pozitivan i koristan, kako sebi, tako svojoj porodici i široj društvenoj zajednici. Činjenica je da je takvih danas malo, ali i to je u Kur’anu precizirano: “A većina ljudi, ma koliko ti želio, neće biti vjernici.” (Yusuf, 103) Većina ljudi nisu na tom nivou i zato se neinsanski (neljudski) ponašaju. Sve počasti i anomalije koje haraju savremenim društvom jesu posljedica upravo te činjenice. Čovjek bez Boga jeste pravi negativac. Sve što čovjek radi bez imena Božijeg jeste štetno. A danas je nauka, ekonomija, sport, umjetnost i svaki drugi segment života bez Boga. Kao rezultat toga imamo ovu razvrat svuda oko nas koja se, nažalost, promoviše kao vrlina.
Molim Allaha, dž.š., da nas učini Njegovim iskrenim robovima kako bi bili od koristi sebi i drugima. Amin!