Kako su prve generacije muslimana provodile vrijeme ramazana?

Naši časni prvaci su za ramazan imali veoma interesantan odnos prema Kur’anu. Međutim, kada se sazna razlog zašto, onda i prestaje čuđenje.

Prve generacije muslimana su u ramazanu imali sasvim drugačije halove u odnosu na one u ostalim mjesecima. Malik b. Enes, r.a., koji nikada nije prekidao svoj ders u džamiji Poslanika, s.a.v.s., kada nastupi ramazan on bi to uradio. U ramazanu bi se u potpunosti posvećivao Kur’anu. Malik b. Enes bi nakon što nastupi ramazan bježao od hadisa i onih koji se bave naukom, i cijelo vrijeme bi provodio učeći Kur’an iz mushafa.

Sufjan Es-Sevri, r.a., kada nastupi ramazan napuštao bi sve vrste ibadeta i potpuno se posvetio učenju Kur’ana.

Imam Buharija, r.a., tokom mjeseca ramazana svaki dan bi učio po jednu hatmu, a svake tri noći proučio bi cijeli Kur’an na noćnom namazu poslije teravije.

Se’id b. Džubejr, r.a., proučio bi cijeli Kur’an svako dvije noći.

El-Velid b. Abdul-Melik bi tokom godine svaka tri dana činio hatmu, a za ramazan 17 hatmi.

A Katade, r.a., je svakih sedam dana činio hatmu, a kada dođe ramazan, hatmu bi činio svako tri dana, a u zadnjoj trećini svaku večer.

Ibn Redžeb El-Hanbeli, r.a., objašnjavajući spomenute postupke naših časnih predaka kaže: “Postoji zabrana Poslanika, s.a.v.s., da se ne čini hatma za manje od tri dana, jer se u tom slučaju neće moći razumijeti značenje, pa kako onda opravdati ove njihove postupke? Ta zabrana Poslanika, s.a.v.s., odnosi se na stalno prakticiranje tog čina tokom godine, a kada su u pitanju posebno odabrani dani i noći, poželjno je što više učiti Kur’an, kako bi se ti odabrani trenuci što bolje iskoristili.” (Lataiful-me’arif, 171)

Nadam se da ćemo se i mi ugledati na naše časne pretke i ove mubarek dane i noći ramazana najviše provoditi sa Kur’anom.

Konkretno, ako bi trebali hatmu tokom godine činiti najmanje jednom mjesečno, za ramazan bi to trebali uraditi bar tri puta.

Molim Allaha, dž.š., da nam pomogne da što više Kur’an učimo, naročito u mubarek mjesecu ramazanu i postanemo “kur’ani” koji hodaju zemljom.   

Amin!

Kur’an – naš univerzalni lijek

Mjesec ramazan je mjesec Kur’ana, a Kur’an je za čovjeka (čovječanstvo) lijek. Allah, dž.š., kaže: “On je vjernicima uputstvo i lijek.” (Fussilat, 44) ; “Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima.” (Al-Isra’, 82) ; “O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.” (Junus, 53)

Poznato je da su danas mnoge bolesti izuzetno rasprostranjene, ali malo je onih koji ukazuju na činjenicu da su bolesti duše koje se ogledaju u slabosti ljudskog morala opasnije po društvo od fizičkih bolesti. Također, poznato je da što je bolest veća terapija je jača.

Moralno posrnuće čovjeka savremenog doba je problem broj jedan današnjice. Očito je da se čovjek današnjice mora podvrgnuti terapiji i liječenju.

Kur’an je prirodni lijek koji i u svojoj najvećoj dozi ne može nauditi ni organizmu ni duši.

On je ujedno prevencija za zdrava insana. Što se više uči i izučava, to bolje. Zato je Poslanik, s.a.v.s., svakodnevno mnogo učio Kur’an. Savjetovao je ashabima da ne bi smjelo proći više od mjesec dana a da svako od njih ne prouči cijeli Kur’an. Dakle, džuz Kur’ana dnevno je uobičajna norma druženja s Kur’anom. To je standard kojeg bi svaki musliman trebao dostići, kako bi ostvario prevenciju protiv svih vrsta bolesti.

Ramazan je izuzetna prilika da sebi dokažemo da to možemo i neka nam to bude podstrek za nastavak takvim tempom druženja sa Kur’anom i mimo ramazana.

Mi danas nemamo drugog načina izlaska iz ove opće krize duha. Nemamo razloga očekivati izmjenu našeg stanja dok ne izmjenimo sami sebe, a mi to možemo.

Prvi korak na tom putu je izmjena našeg odnosa prema Kur’anu.

Nadam se da ćemo u ovom mubarek ramazanu to uspjeti.

Molim Allaha, dž.š., da nam cijeli život bude ramazan, a da nam nam onaj svijet bude Bajram!

Molim Allha, dž.š., da nam ukabuli naš post, naše dove i sva naša dobra djela koja činimo u ovom mubarek mjesecu!

Amin!